"HNS je uvijek postojao i igrao važnu ulogu, to će i nastaviti"

Details

Hits: 512

Potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak dao je intervju za 24express, u kojem govori o snazi HNS-a, projektima, INI. Prenosimo u cijelosti.

Najavljujete tisuće radnih mjesta i milijarde od vađenja nafte. Na čemu gradite taj optimizam?

Na podacima koje smo preuzeli za kopno od Ine i podacima novih snimanja na Jadranu. Više od 40 velikih globalnih tvrtki je platilo da dobije informacije o istraživanjima i platit će milijune da bi mogli ponuditi koncesioniranje Jadrana. Ne bacaju novce u bunar nego u perspektivni posao. Ne bi najveće svjetske naftne kompanije reagirale samo na priču jednog ministra. Zarada za državu će biti velika, a mi smo i dalje konkurentni jer nismo ni najskuplji ni najjeftiniji na Mediteranu po onome što te kompanije trebaju dati državi.

Kada bi se najranije trebale početi slijevati te naknade od crpljenja nafte i plina?

Sada u fazi istraživanja imamo pozitivne efekte na naše industrije i tvrtke. Kada se krene s proizvodnjom, moramo vratiti trošak istraživanja te smo uveli rigorozne kontrole od strane Agencije za ugljikovodike kako ne bi bili prenapuhani. Na kopnu će se prije dogoditi proizvodnja i očekujem da će to biti 2017. ili 2018. godine. Na moru treba napraviti još snimki i istraživanje pa bi proizvodnja trebala krenuti najkasnije 2020.

Najavili ste da će do 2020. godine biti i terminal za ukapljeni naftni plin(LNG) na Krku iako je po obećanjima ranijih Vlada već trebao biti izgrađen. Možemo li dotad i izgraditi cjevovode?

Do tada planiramo biti gotovi s cjevovodima. LNG po današnjim cijenama plina nije isplativ i zato smo ga pretvorili u nekomercijalni projekt. U suradnji s Europskom komisijom gradnja je definirana kao pitanje sigurnosti opskrbe Europe. U planovima je Komisije da će biti izgrađen do 2020. i u istim rokovima su plinovodi koji će voditi u Europu. EU će sufinancirati do pola cijene terminala od 600 milijuna eura, ali izgradnju plinovoda.

Ovo su ipak projekti na dugom štapu, što možete ponuditi u sljedeću godinu i pol mandata za oporavak u trenutku kada vladi pada popularnost?

Da je netko i ove projekte pripremio ranije, danas bi nam bilo lakše. Mi pripremamo sve što je nužno, a za to je potrebno vrijeme. U sljedećih godinu i pol ubrzat ćemo ove pozitivne trendove čije naznake i pomake na bolje već sada vidimo - poput rasta proizvodnje, zaposlenosti, izvoza. Očekivali smo da će sve ići nešto brže, ali u mandatu smo riješili puno utega poput brodogradnje, restrukturiranja tvrtki i čišćenja kritičnih točaka. Reforme u javnoj upravi još uvijek nisu provedene i moje je mišljenje i dalje da to mora biti učinjeno. Uprava mora biti efikasnija i državne službenike i namještenike treba staviti u isti rang kao i ostale radnike.

Vlada najavljuje izmjene poreza na dohodak, ali je dilema dići neoporezivi dio na 2600 kuna ili smanjiti porez na najveće plaće iznad 9000 kuna, što je po vama bolje?

Ako ministarstvo financija procjenjuje da se rad može rasteretiti i za jednu i za drugu mjeru naravno moramo imati procijenjene učinke. Dizanje neoporezivog dijela zahvaća više korisnika, no smanjivanje poreza na veća primanja značajnije diže potrošnju. Odluka mora ovisiti primarno o procjeni svih učinaka.

Počinje i peti krug pregovora s MOL-om oko Ine nakon devet mjeseci, kada će ti pregovori završiti jer oni ipak upravljaju Inom i tako mogu nastaviti čekajući novu vlast?

Završit će kada postignemo dogovor. Iako odugovlači pregovore, MOL je sada veliki gubitnik jer su im dionice pale 25 posto. Vlada je jasno odredila ciljeve pregovora, od kojih je najvažniji promjena modela upravljanja, koji je, sada se ispostavilo, stečen koruptivnim djelom. Dioničari Inom trebaju upravljati sukladno vlasničkim udjelima, a oko strateških ciljeva mora biti postignut dogovor. . Kada kolege iz Mađarske to prihvate, završit ćemo pregovore u roku sedam dana. Nastavit ću pregovarati ne gubeći nadu da ćemo to postići.

Je li bolje da MOL proda svoj udio, a onda i država još 19 posto novom partneru?

Optimalno bi bilo da uspijemo postići dogovor s MOL-om. Ali svi partneri koji su spremni ulagati u razvoj Ine su dobrodošli. Osobno bih najviše volio kada bi država mogla otkupiti udio od MOL-a, ali to nije moguće jednostavno napraviti jer bi se značajno povećao javni dug. Zato tražim mogućnost financiranja preko financijskih institucija kojima bi dionice INE bile dane kao zalog. Tako bismo mogli otkupiti udio u INI ne povećavajući javni dug.

Je li MOL ponudio da otkupi od države dodatni udio?

Ne, nikada u dosadašnjem tijeku pregovora.

Kažete da su svi partneri dobrodošli, ali bi li EU i SAD dozvolili Hrvatskoj da Inu kupe ruske tvrke poput Gazproma?

Da, ukoliko bi Vladi prezentirali spremnost ostvarivanja strateških smjernica razvoja Ine za kakve dogovor pokušavamo postići i s MOL-om. Ukratko, radi se o ulaganju u vrijednosti dvije milijarde dolara u proizvodnju te milijardu i pol dolara u rafinerije i maloprodaju. Treba jamčiti i da će Ina biti vertikalno integrirana hrvatska kompanija i da će njeni zaposlenici i građani Hrvatske imati razvijenu Inu te uprosječene, prihvatljive cijene naftnih prerađevina. Odakle potječe takav partner nije presudno.

Kada će plin pojeftiniti građanima kao što ste obećali nakon što je HEP preuzeo opskrbu i jeftino dobio plin iz skladišta?

HEP je dobio jeftinije samo manji dio godišnje potrošnje građana. U travnju sljedeće godine regulator HERA mora analizirati je li HEP ostvario dobit od prodaje prodaje plina distributerima i ako je, cijena će pasti. Iako prvo treba vidjeti tu računicu, uvjeren sam da prostora ima i da će plin biti jeftiniji u ogrjevnoj sezoni 2015/2016. godine. Računica regulatora će pokazati koliko.

Smatrate li da je primjereno da HEP kupuje automobile za 290 milijuna kuna, a Vlada je odobrila prije dvije godine poskupljenje struje s obrazloženjem da imaju gubitke?

Treba dobro analizirati što znači i kakav se rizik preuzima kada se koristi automobil star 17 i više godina za posao održavanja sigurnosti opskrbe i mreže, koja ne smije biti upitna. Ali to je pitanje za upravu HEP-a.

Radimir Čačić je izašao iz zatvora, okuplja novu stranku i uzeo je već dva zastupnika HNS-u. Je li bilo mudro izbaciti ga iz stranke i rascjepkati glasove?

Sada se tek potvrđuje da je to bila mudra odluka, jer je njegova osobna ambicija veća od interesa stranke. Neće biti cjepkanja glasova birača HNS-a. Imamo nekoliko primjera iz nedavne povijesti kada su osobne ambicije iskristilizirale stranke za koje se činilo da imaju perspektivu. Od Ljube Jurčića do Željka Keruma i Milana Kujundžića. Laburisti su se izborili za svoju političku poziciju, pa su opet danas u problemu. Nitko od navedenih danas nije relevantan na političkom spektru. Čačića očekuje ista sudbina, jer osobne ambicije ne mogu biti ispred interesa politike koju vodiš. Ne očekujem ozbiljni politički utjecaj niti njegove stranke niti njega osobno. A HNS je kao stranka postojala i igrala važnu ulogu na političkoj sceni puno prije svih nabrojanih i nastavit će ju imati i poslije mene i svih ostalih koji su danas u stranci.

Autor: 24express; Ivan Pandžić